Ukupni dospjeli poreski dug na dan 20. decembar iznosio je 450,7 miliona eura, što je za 117 miliona eura manje u odnosu na stanje duga utvrđeno 31. decembra 2016. godine. Ovim iznosom obuhvaćene su obaveze obveznika koji su u stečaju i obveznika kojima je prestala registracija u ukupnom iznosu od 147,8 miliona, a ova potraživanja smatramo teško ili apsolutno nenaplativim, kazao je u intervjuu za „Dan” direktor Poreske uprave (PU) Miomir M. Mugoša.
– Preostali iznos od 302,97 miliona odnosi se na preduzeća koja su i dalje registrovana, a među kojima ima i onih aktivnih koja i dalje obavljaju djelatnost, ali i preduzeća koja su prema kriterijumima Ministarstva finansija neaktivna, odnosno tokom poslednjih 12 mjeseci nijesu izvršila nijednu uplatu niti podnijela ijednu poresku prijavu. Poreska uprava svoje aktivnosti usmjerava na naplatu obaveza od svih obveznika na koje se ovaj iznos odnosi zbog čega očekujemo naplatu barem dijela duga, u zavisnosti od efektivnosti mjera koje preduzimamo, odnosno fiskalnog kapaciteta poreskih obveznika kojima isti pripada – kazao je Mugoša.
Koliko je u ovoj godini naplaćeno poreza i koliko je to više ili manje u odnosu na prošlu godinu?
– Na dan 28. decembar ukupna bruto naplata iznosila je 956,7 miliona eura, što je 42 miliona eura iznad ostvarenja u istom periodu 2016. godine, odnosno 12,5 miliona eura iznad plana naplate za cijelu 2017. godinu. Imajući u vidu da je do završetka 2017. godine ostalo još četiri dana, te da se uplate poreskih obaveza još uvijek vrše, očekujemo da naplatni rezultat u narednim danima bude još i značajno veći.
Shodno Zakonu o reprogramu poreskog duga koliko je u 2017. godini naplaćeno duga, a kolika naplata se planira u narednoj godini?
– Prema evidenciji uplata obaveza kroz reprogram poreskog duga do 20. decembra prihodovano je ukupno 22,6 miliona pri čemu je 14,9 miliona naplaćeno po osnovu jednokratne uplate, a 7,7 miliona naplaćeno po osnovu mjesečnih rata.
Koliko ste zahtjeva za uvođenje stečaja podnijeli u toku godine koja je na izmaku i za koje sve firme?
– Tokom 2017. godine po prvi put smo počeli sa intenzivnijom primjenom mjere predlaganja stečaja kod obveznika kod kojih prethodno nije bilo moguće naplatiti poreski dug. Na ovakav pristup odlučili smo se iz dva razloga – prije svega, radi naplate cjelokupnog ili dijela poreskog duga obveznika, a u krajnjem i radi konačnog razgraničavanja potraživanja koja nije moguće naplatiti, te oslobađanja tržišta subjekata koji su pokazali da nijesu u mogućnosti da likvidno posluju i izmiruju obaveze prema državi i prema ostalim provrednim kooperatnima.
Tako smo tokom ove godine Privrednom sudu podnijeli predlog za pokretanje stečajnog postupka kod 11 poreskih obveznika – Galenika Crna Gora, Pelagonija Podgorica, Montemal Podgorica, MP inženjering, M grupa, Ave Maria Koljčević, Komerc keka Bar, Put Bar, doo Montenegro sekjuriti servis Podgorica i Fabrika vode Lipovo Kolašin.
Kod nekih od ovih obveznika stečaj je predložen za to što nijesu izmirili obaveze dospjele po rješenjima o reprogramu donesenom u drugom kvartalu 2017. godine u skladu sa Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja.
Želim da naglasim da ćemo sa ovom mjerom nastaviti i u narednom periodu, prioritetno prema obveznicima koji posjeduju imovinu iz koje se može naplatiti dio duga, kako onima kojima rješenja o reprogramu budu ukinuta zbog nepoštovanja dospjelih obaveza, tako i prema onima koji nijesu ni ušli u reprogram, a kod kojih „blaže” prinudne mjere nijesu rezultirale naplatom poreskog duga.
Koliki je iznos naplaćenog poreza na dobit, a koliko ga je firmi platilo? Odnosno, koliko je firmi u 2016. poslovalo sa profitom?
– Prema evidenciji iz sistema Poreske uprave, 7.532 poreska obveznika su u podnijetim godišnjim prijavama poreza na dobit prijavila dobit u iznosu većem od nule, i to u ukupnom iznosu od 44 miliona eura. Porez na dobit pravnih lica za 2016. godinu tokom 2017. godine u iznosu od 41,4 miliona izmirilo je 7.089 poreskih obveznika, pri čemu je 6.012 obveznika izimirilo obavezu u cjelosti.
Da li postoji plan prihoda od poreza na dobit u 2018. godini i, možda, procjena koliko će firmi platiti porez na dobit u godini u koju ulazimo?
– Sveobuhvatni godišnji plan naplate i plan naplate po pojedinačnim vrstama prihoda biće izrađen na osnovu Zakona o budžetu za 2018. godinu, odnosno projekcije Ministarstva finansija o očekivanoj naplati poreskih prihoda za navedeni period. Plan se raščlanuje i na planove naplate za 12 mjeseci, pri čemu se vodi računa o ostvarenjima iz prethodne godine, koja zavise od kretanja u privredi karakterističnih za određene djelove godine, određenih predviđenih i očekivanih uplata i slično. Plan naplate biće finalizovan odmah po usvajanju Zakona o budžetu za 2018. godinu, odnosno tokom januara DRAŠKO MILAČIĆ
Neće tolerisati dug opština
Jesu li opštine počele da plaćaju tekuće poreske obaveze nakon što ste ih obilazili u avgustu ili su nastavile po starom? Koje ćete tu poteze vući u narednom periodu?
– Opštine sa lokalnim preduzećima i javnim ustanovama predstavljaju kategoriju poreskih obveznika kojima se posebno bavimo u Poreskoj upravi. Svjesni smo činjenice da se radi o preduzećima koja su od vitalnog značaja za funkcionisanje lokalne samouprave i da su u direktnoj funkciji građana, ali uprkos tome i u ovoj kategoriji obveznika moramo uspostaviti veći stepen poreske discipline, odnosno obezbijediti redovno servisiranje poreskih obaveza od strane istih. Obaveze lokalne samouprave možemo posmatrati u tri ravni: obaveze iz reprograma iz 2015. godine, obaveze reprogramirane u skladu sa Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja i tekuće obaveze.
Prvopomenute obaveze uglavnom se redovno servisiraju od strane svih opština. Lokalna preduzeća i javne ustanove koje su reprogramirale obaveze u skladu sa Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja takođe uglavnom redovno izmiruju i te obaveze, pa smo po tom osnovu do sada prihodovali 1,4 miliona eura.
Međutim, imajući u vidu da je kod određenih preduzeća evidentno kašnjenje s uplatom tekućih obaveza, tokom jeseni započeli smo primjenu mjera prinudne naplate blokadom žiro-računa, i na taj način upozoravajući jedinice lokalne samouprave da kašnjenja u servisiranju poreskih obaveza neće biti tolerisana, a mjere prinudne naplate biće preduzimane u kontinuitetu, a tu ne isključujem ni mjeru predlaganja stečaja ukoliko se na drugi način ne bude mogao naplatiti dug od lokalnih preduzeća.
Sistematizacija omogućila napredovanje službenika
Kako komentarišete podnošenje inicijative za ocjenu ustavnosti pravilnika o sistematizaciji Poreske uprave i da li očekujete da je Ustavni sud obori ili potvrdi?
– Imajući u vidu energiju koju smo uložili tokom prethodne dvije godine da organizacionu šemu Poreske uprave osmislimo tako da omogući efikasnije i bolje funkcionisanje svake pojedinačne organizacione jedinice i cjelokupne organizacije, zatim konsultacije koje smo vršili sa međunarodnim ekspertima, kao i razmjenu informacija koju smo ostvarili sa drugim poreskim upravama regiona i EU, zaista moram da kažem da sam bio razočaran reakcijom koju je sistematizacija izazvala kod predsjednika Sindikata Poreske uprave, te lično motivisanim i populističkim istupima istih u medijima na ovu temu, bez prethodne konsultacije sa članovima izvršnog odbora Sindikata PU. Naravno, nemam ništa protiv bilo kojeg zakonskog lijeka za nezadovoljstvo koje bilo koji službenik, ili asocijacija, može imati na bilo koji dio našeg postupanja, te ovu inicijativu prema Ustavnom sudu smatram legitimnim pravom sindikata, kao organizacije koja bi trebalo da štiti interese zaposlenih, a u sudskom postupku će se dokazati njena osnovanost. Mogu samo da kažem da se nadam da će Ustavni sud prepoznati značaj novousvojene sistematizacije i korektan pristup koji smo imali tokom njene izrade, da će imati u vidu da se radi o dokumentu koji je već prošao sve nivoe verifikacije od Ministarstva finansija, preko Uprave za kadrove do Vlade, te da će je i potvrditi kao zakonitu i legitimnu. Bez obzira na ishod postupka u Ustavnom sudu, o kojem neću da prejudiciram, još jednom želim da naglasim da smo u izradi akta strogo vodili računa ne samo o najboljim interesima sveobuhvatne organizacije Poreske uprave, već i o tome da se izmjenama ne ugroze interesi zaposlenih, te da je ova sistematizacija omogućila napredovanje dugogodišnjih službenika Poreske uprave u veća zvanja, otvorila mogućnost za zapošljavanje mlađe radne snage, kao i da je bez povećanja broja zaposlenih čak ni za jedno radno mjesto omogućila formiranje novih organizacionih cjelina čije je ranije nepostojanje uticalo na stepen efikasnosti našeg organa i koje su nam zaista bile neophodne.